EUROFARMER - Jedinstveni časopis za uzgoj i ishranu životinja
Distribucija:
• Srbija
• Bosna i Hercegovina
• Hrvatska
• Makedonija
• Republika Srpska
• Slovenija
• Rusija
• Ukraina
Russian
Ruska verzija časopisa EUROFARMER
Serbian
Srpska verzija časopisa EUROFARMER
CENZONE TECH - EUROPE Ltd - Kralja Petra I br. 28/18, 34300 Arandjelovac, Srbija
NOVI BROJ EUROFARMERA - Broj 15-16, god. 2007

U novom broju…

 • NOJEVI – UZGOJ
 • KAKO ŽIVETI BOLJE U SRBIJI ?
 • Sušena hraniva biljnog porekla
 • Znaèaj upotrebe cinka u ishrani visoko mlecnih krava
 • Nega prasića
 • PRESS INFO
 • TEMELJ I ISHRANE ŽIVOTINJA NA EKOLOŠKIM DOMACINSTVIMA
 • Ispaša – prošlost ili budućnost?
 • POTREBE ŽIVINE ZA VENTILACIJOM
 • DESET EKOLOŠKIH RAZLOGA ZA KUPOVINU ORGANSKOG MESA I MLECNIH PROIZVODA

GLJIVICOM PROTIV GLJIVICA
U borbi sa štetnim sojevima gljivica kod kukuruza

Američki istraživači razvili su netoksične sojeve gljivica da bi kontrolisali toksine koje proizvodi različiti sojevi iste gljivice kod kukuruza. (4-3-05)
Aflatoksin je mikotoksin koji se sreće u prirodi, a proizvode ga gljivice Aspergillus parasiticus i A. flavus, koje najčešće nastaju kada određene žitarice rastu pod nepovoljnim uslovima (suša). Aflatoksin se sreće u zaraženim poljoprivrednim kulturama kao što su kukuruz, kikiriki, seme pamuka i koštunjičavo voće, a takođe se može naći u zemljištu, biljkama koje su napale gljivice, senu i uskladištenim žitaricama tokom vlažnih i toplih uslova.
Naučnici u Službi za poljoprivredna istraživanja SAD (ARS) razvili su dva soja gljivica koji ne proizvode ove toksine u usevima kukuruza. Kako kažu istraživači, ova dva netoksična soja A. flavus nazvana CT3 i K49, mogu se koristiti da konkurentno potisnu ili pobede štetan soj.
Aflatoksini su potencijalna opasnost za hranu i kvalitet stočne hrane.
Korišćenjem korisne gljivice za tretiranje tla koje prirodno sadrži visoke nivoe Aspergillus-a koji proizvodi toksine smanjena je kontaminacija kukuruza za 60-85%. Kad se netoksična mešavina gljivica pomeša sa A. flavus koja proizvodi toksine i koristi za tretiranje tla, kukuruz je imao 65-94% manje aflatoksina, u poređenju sa kukuruzom koji je rastao na tlu tretiranom samo sojem gljivica koji proizvodi toksine.
ARS je podnela zahtev da patentira ove netoksične sojeve gljivica. Tokom četvorogodišnjeg istraživanja na poljima Hamed K. Abbas, genetičar i Robert M. Zablotowicz, stručnjak za zemljište, obojica iz Stounvila, razvili su ove sojeve gljivica.
Da bi se pokazalo da su mešavine gljivica efikasne pod različitim uslovima koji se sreću u prirodi u proizvodnji kukuruza potrbni su dalji testovi, a dodatna istraživanja će odrediti najefikasnije i najbolje metode primene.

Broj 13-14 god. 2007
EUROFARMER - Broj 13-14, god. 2007
Broj 11-12 god. 2006
EUROFARMER - Broj 11-12, god. 2006
Broj 09-10 god. 2006
EUROFARMER - Broj 9-10, god. 2006
Broj 07-08 god. 2006
EUROFARMER - Broj 7-8, god. 2005
Broj 05-06 god. 2005
EUROFARMER - Broj 5-6, god. 2005
Broj 03-04 god. 2005
EUROFARMER - Broj 3-4, god. 2005
Broj 01-02 god. 2005
EUROFARMER - Broj 1-2, god. 2005