NA PAŠNJAKU
Vi provodite manje vremena sa vašim kravama
kada su one na pašnjaku, tako da ih
i ne viđate često. U tom slučaju kontrole,
postaju važnije.
Iako pašnjak stvara prijatan ambijent
za kravu, približavanje prirodnom okruženju
nije idealno. Na pašnjaku može da se posmatra
kravino prirodno ponašanje; tj. različiti aspekti
društvenog ponašanja, kao što je igra, grupno
ponašanje i uspostavljanje hijerarhije. Kravini
pokreti su, takođe, prirodniji na pašnjaku.
Možete da posmatrate kako zdrava krava leže,
ustaje i pase.
Neometana oborom, uskim prolazima i
sličnim ograničenjima, na pašnjaku je najlakše
za vas, farmera, da primetite kako se krava
oseća. Koje kravine signale možete da primetite
kada provodite neko vreme naslonjeni na kapiju
posmatrajući kravu ili kada šetate pokraj krda?
ZDRAVSTVENE, STANDARDNE
VREDNOSTI I RIZICI
Posmatranje životinja na pašnjaku daje
informacije o njihovom normalnom ponašanju
i potrebama. Pašnjak često obezbeđuje zlatni
standard za upravljanje i smeštanje fokusirano na
kravu.
Na pašnjaku postoje, takođe, opasnosti
kojih nema kada je krava u oboru – crevne i plućne
gliste, bolesti koje prenose krda iz komšiluka tokom
kontakta «preko ograde» itd. Steone junice i
zasušene krave su čak pod većim rizikom, pošto
ove grupe retko dobijaju dopunsku hranu. Način na
koji krava hoda, kako se njen burag puni i način na
koji životinja stoji sama predstavljaju signale koji
mogu nagovestiti da postoji potreba za ukazivanjem
posebne pažnje na određenu životinju ili grupe
životinja.
PRIMARNO PASE TRAVU
Pomerajući svoju glavu sa jedne strane
na drugu, krava jede svu travu koja je u njenom
domašaju. Krava zatim ide jedan korak napred i
ponavlja proces. Kada joj je ukusna hrana na raspolaganju,
krava jede prosečno 1 kg suve materije
po satu. Da bi se kravi omogućilo da na isti način
jede na hranilici, korito treba da bude 10 do 15 cm
iznad nivoa poda.
Opekotina od sunca na beloj koži, koja je
osetljivija. Uzrok: bolest jetre ili izloženost
izvesnim biljkama (po St. Johnsovim
rečima – heljdi). Životinje postaju veoma
bolesne i treba ih smestiti brzo unutra,
dalje od direktnog izlaganja suncu.
Tokom sunčanih, vrelih perioda, krava traži
mesto u hladu da bi se ohladila. Tokom
ekstremno toplog vremena, krave znatno
smanjuju unos hrane. Popunjenost buraga
postaje tada važan signal za kontrolu.
Bik je svrbljiv jer su ga iritirale vaši. On je izgrebao
rebra svojim vlastitim rogovima i polizao
svoju zadnjicu više puta.
PROVERITI NA PAŠNJAKU
Kada je na pašnjaku, kontrole su neocenjive.
Veliki broj karakteristika zahteva posebnu
pažnju.
BOJA DLAKE, SJAJ, ABNORMALNO
PONAŠANJE I DIJAREJA.
Promene u ponašanju
su prvi znaci bolesti, nelagodnosti i bola. Životinja
je spora, teško ide u korak sa grupom, manje jede
i pije ili to čini u različito vreme i izdvaja se iz krda.
POPUNJENOST BURAGA,
POPUNJENOST TRBUHA I REZULTAT
ZDRAVSTVENOG STANJA.
Oni obezbeđuju informacije o unošenju
hrane tokom poslednja 24 sata, poslednjih nekoliko
dana, odnosno, prethodnih nedelja.
JEDNOLIKOST KRDA. Da li postoje razlike
među životinjama? Koje su to razlike? Zašto su
nastale? Šta to znači?
PONAŠANJE NA PAŠNJAKU.
Ponašanje
na pašnjaku obezbeđuje informacije o unošenju
hrane, riziku od otrovnih biljaka i unutrašnjim parazitima.
Gde i šta jedu životinje?
SPECIFIČNE KONTROLE ZA KRAVE
KOJE PREOBILNO PASU.
Posebna pažnja
se zahteva u proleće kada se krave tele i tokom
perioda parenja i steonosti. Obratiti pojedinačno
pažnju na nivo unošenja hrane tokom perioda
smanjenog rasta trave. U određenim periodima
raspoloživost mineralima takođe iziskuje pažnju.
STVARI NA KOJE TREBA OBRATITI
PAŽNJU.
Obavezno treba paziti na rane i ozlede,
krlje, znake iritacije od buva, svraba, infekcije oka,
mastitis i tromost.
OPASNOSTI OD BOLESTI NA
PAŠNJAKU
Ponašanje na pašnjaku ima znatan uticaj
na razvoj opasnosti u određenim oblastima.
Opasnost od infekcija crevnom i plućnom glistom
je mnogo veća kada životinje pasu samo na malom
delu pašnjaka i oko korita za hranu, i kada nema
dovoljno mesta da životinje piju.
ŽIREVI
Krave retko ili nikada ne jedu otrovne
biljke, osim ako nema dovoljno hrane na raspolaganju
ili ako su biljke u senu ili silaži. Postoji jedan
izuzetak: krave vole žireve. Zreli žirevi sadrže otrovne
supstance samo u tragovima , ali zeleni žirevi
su otrovni i mogu da izazovu probleme u crevima,
dijareju, pa čak i smrt.
STALAN PAŠNJAK I KRAVE KOJE
DOJE
Pasti stalno na istom pašnjaku predstavlja
specifičan izazov. Kvalitet trave dosta
varira, a tu raste i divlje cveće, žbunje, takođe i
drveće. Zemljište je, takođe, promenljivije nego na
poboljšanom pašnjaku.
Kao i životinja, i vi kao farmer treba da
upoznate teritoriju. Kao prvo, to povlači sa sobom
prilično intenzivno posmatranje. Dodatni testovi,
kao što su testovi uzoraka krvi, uzoraka izmeta i
autopsije, mogu da daju mnogo više informacija.
Životinje treba da se upoznaju sa ogradom, nađu
vodu i da uspostave društveni poredak u okviru
grupe.
Ako ima dosta stoke u jednoj grupi, teško
je razdvojiti određenu životinju ili malu grupu. Krdo
ima tendenciju da se grupiše i odvojene životinje
će pokušavati da im se ponovo pridruže. Rešenje:
sakupite sve životinje u ograđen prostor i onda
odvojte životinje koje su vam potrebne.
Tokom sušnih godina, životinje pasu vlažna
mesta gde trava još uvek raste. To povećava
rizik od infekcije crevnom i plućnom glistom
i opasnim parazitskim metiljom u jetri, koga
prenose puževi koji žive na ivici vode.
Kravina čula
Korisno je upoznati se sa kravinim čulima
tako da možete da se identifikujete sa životinjom.
Ipak, to nije lako jer krave zaključuju drugačije od
čoveka.
Dok čovek čuje najbolje između 1.000 i
4.000 Hz, krava čuje najbolje oko 8.000 Hz. Dakle,
ona može da čuje više tonove bolje nego mi i može
da čuje neke zvuke koje mi uopšte ne možemo
da registrujemo. Kravina normalna vokalizacija i
zovovi su u domašaju njenog optimalnog sluha.
čovek je, verovatno, bolji u određivanju tačnog
položaja izvora buke.
NE HRANITE JE SMRDLJIVOM
Krave imaju veoma dobro čulo mirisa, a
miris inače igra važnu ulogu u njihovom ponašanju.
Zato one biraju hranu na osnovu mirisa. One izmet
smatraju naročito neprijatnim. Stoka nikada ne pase
blizu svog izmeta, osim ukoliko nije primorana (u
slučaju kada je hrana ograničena). Prirodno je da
se travnati žbunići formiraju oko kravljeg izmeta;
ako ih nema, to je znak da nema dovoljno hrane.
Krave, takođe, ne vole miris pljuvačke, tako da dok
su u oboru, njihova hrana i korita moraju da budu
čista i da sveže mirišu, a nikako zaražena izmetom,
pljuvačkom ili balama drugih krava.
---- NASTAVIĆE SE