EUROFARMER - Jedinstveni časopis za uzgoj i ishranu životinja
Distribucija:
• Srbija
• Bosna i Hercegovina
• Hrvatska
• Makedonija
• Republika Srpska
• Slovenija
• Rusija
• Ukraina
Russian
Ruska verzija časopisa EUROFARMER
Serbian
Srpska verzija časopisa EUROFARMER
CENZONE TECH - EUROPE Ltd - Kralja Petra I br. 28/18, 34300 Arandjelovac, Srbija
NOVI BROJ EUROFARMERA - Broj 15-16, god. 2007

U novom broju…

 • NOJEVI – UZGOJ
 • KAKO ŽIVETI BOLJE U SRBIJI ?
 • Sušena hraniva biljnog porekla
 • Znaèaj upotrebe cinka u ishrani visoko mlecnih krava
 • Nega prasića
 • PRESS INFO
 • TEMELJ I ISHRANE ŽIVOTINJA NA EKOLOŠKIM DOMACINSTVIMA
 • Ispaša – prošlost ili budućnost?
 • POTREBE ŽIVINE ZA VENTILACIJOM
 • DESET EKOLOŠKIH RAZLOGA ZA KUPOVINU ORGANSKOG MESA I MLECNIH PROIZVODA


ADITIVI ZA STOČNU HRANU – DA ILI NE ?

Trgovina hranljivim dodacima, ili aditivima za stočnu hranu, kako se oni najčešće nazivaju, ostaje unosan posao kako za proizvođača tako i za isporučioca, zato što je to posao male mase, a velike marže.

Zbog toga je većina marketinških i istraživačkih napora danas fokusirana na aditivima, što je rezultiralo da širom sveta prenos informacija i naučni progres znatno zaostaju.
Takvim obiljem proizvoda i marketinškim materijalom, proizvođači svinja su suočeni sa teškom odlukom – koje proizvode da uključe u svoj prehrambeni program. Odgovor nije lak. Kada su takvi aditivi potrebni da reše problem, na primer sprečavanje zaraze specifičnim mikotoksinom u paketu žitarica, mora biti izabran najefikasniji proizvod.

Pod ovakvim uslovima, cena proizvoda je sekundarna u poređenju sa njegovim učinkom, pošto su rezultati očigledni za krajnjeg korisnika. Ipak, većina aditiva danas se prodaje sa zahtevima da se poboljša učinak životinje, što znači – stopa rasta i hranljiva efikasnost, nešto što nije uvek lako potvrditi. Takvi proizvodi treba da se biraju po principu povratak – na – investiciju i, obavezno, isporobani nekoliko puta na farmi.

Prema mom iskustvu, proizvodi sa dokumentovanim zahtevima za učinkom koji se povećava oko 10% obično se smatraju vrednim. Inače, biološka “buka” u većini eksperimentalnih planova često je suviše velika da bi mogla da potvrdi manje zahteve.

Osim toga, postoji nekoliko principa koji moraju da se ispoštuju pre nego što se neki aditiv za stočnu hranu uključi u program ishrane. To uključuje:

(1) biološku relevantnost – tj. zahtev mora da ima smisla sa biološke tačke gledišta;
(2) dobro dokumentovano istraživanje koje dokazuje koncept koji mora da uključi kontrole i dovoljno dobre odgovore, i
(3) opširan dokaz praktične primene – tj. proizvod mora da deluje pod različitim uslovima na farmi.

U mom iskustvu, samo veliki broj aditiva može da odgovori današnjim kriterijuma. čak i tada, većina raspoloživih proizvoda nudi tako mali povratak investicija, da je njihova upotreba lako osporiva. Bez sumnje, proizvođači svinja i njihovi konsultanti na farmi retko imaju vremena da istražuju sve aditive koji im se prezentuju skoro svakog dana (dakle, jak marketing u ovom poslovnom segmentu).

Po mom mišljenju (sa stvorenom predrasudom), ovo je oblast gde industrije stočne hrane i premiksa mogu da ponude izvanrednu uslugu svojim klijentima. Sa njihovim tehničkim personalom u kući i sredstvima za istraživanje, većina najpoznatijih kompanija za ishranu lako može da proveri i testira širok spektar aditiva koji danas postoje na tržištu koje nudi samo one koji mogu znatno da povećaju profitabilnost pod specifičnim uslovima farme njihovog klijenta.

Na kraju, ukoliko radite sa aditivima, imperativ je imati na umu da nije zlato sve što sija!

Broj 13-14 god. 2007
EUROFARMER - Broj 13-14, god. 2007
Broj 11-12 god. 2006
EUROFARMER - Broj 11-12, god. 2006
Broj 09-10 god. 2006
EUROFARMER - Broj 9-10, god. 2006
Broj 07-08 god. 2006
EUROFARMER - Broj 7-8, god. 2005
Broj 05-06 god. 2005
EUROFARMER - Broj 5-6, god. 2005
Broj 03-04 god. 2005
EUROFARMER - Broj 3-4, god. 2005
Broj 01-02 god. 2005
EUROFARMER - Broj 1-2, god. 2005