Dr Branislav Živković, Institut za stočarstvo, Beograd
– Zemun, Srbija i Crna
Gora
Drago Rusmirović,
Protein, d.o.o., Bobota, Hrvatska
Dr Russ Stanoylović, Cenzone Tech Europe Ltd, USA
Efekti premiksa sa
povećanim koncentracijama vitamina i mikroelemenata u ishrani svinja u tovu
Optimalna ishrana je jedan od
bitnih faktora za uspešnu proizvodnju svinjskog mesa. Pri normiranju obroka
dosadašnja istraživanja su utvrdila da je pored energije, proteina odnosno
aminokiselina u smešama potrebno obezbediti dopunske količine za oko 15
vitamina i 15 mikroelmenata.
U smešama se vitamini i mikroelementi,
uglavnom, dodaju putem tkzv. predsmeša odnosno
vitaminsko mineralnih dodataka koji se popularno nazivaju i premiksi. Prema
tome, premiksi su proizvodi sa visokim koncentracijama
vitamina, mikroelemenata i drugih hranljivih materija kao i ostalih dozvoljenih
dodataka koji služe za izradu potpunih i dopunskih smeša za različite vrste
stoke.
Vitamini su esencijalne organske supstance neophodne za dobro
zdravlje, porast i reprodukciju svinja. Mineralne materije učestvuju u gotovo svim metaboličkim procesima i
imaju mnoge važne funkcije u organizmu. Takoðe,
sudeluju u održavanju pufernog sistema, koloidnog stanja tečnosti i održavanju
osmotskog pritiska. U savremenim objektima, gde se svinje drže u
zatvorenom prostoru i na betonu sve veća se pažnja
posvećuje potrebama u vitaminima i mikroelementima.
Kada su u pitanju potrebe u vitaminima
i mikroelementima postoje tkzv. Minimalne potrebe kada se ne retko
javlja deficit nekog vitamina ili mikroelementa što
dovodi do depresije proizvodnje. Zbog toga se preporučuju optimalne potrebe za
maksimalnu proizvodnju koje će iskazati pozitivne
efekte kod odreðene kategorije svinja. Nemajući precizne uvide u ambijentalne
uslove, genetski potencijal, zdravstveni status i dr., neretko proizvoðači
vitaminsko mineralnih predsmeša uvode preporuke zasnovane na
sigurnosnim potrebama životinja za vitaminima i mikroelementima. Povećane
količine iznad sigurnosnih potreba vode u suficit ovih hranljivih materija koje
često ne da ne doprinosi daljem poboljšanju proizvodnje, već može dovesti čak i do nepovoljnih efekata kod životinja.
Cilj ovoga rada je bio da se ocene mogućnosti uvoðenja vitaminsko mineralnih predsmeša (premiksa) sa
povećanim koncentracijama vitamina (preporuke Rhone-Poulenc - Adisseo, 1989) i
mikroelemenata u ishrani svinja u tovu.
Ispitivanja
su izvedena na privatnoj farmi svinja
kompanije »Protein« u Hrvatskoj. Ogledom je obuhvaćeno ukupno 96 tovljenika rasporeðenih u dve grupe. Formiranje
grupa je obavljeno na osnovu standardnih
kriterijuma, porekla i telesne mase pri čemu se vodilo računa da u svakoj grupi
budu zastupljeni različiti polovi u jednakom odnosu.Ishrana životinja je bila
po volji brašnastim smešama sa cca 16% sirovih proteina, tokom
čitavog perioda tova (tab. 1) pri čemu im je voda iz automatskih pojilica.bila dostupna po
volji
Prva, kontrolna,
grupa tovljenika je dobijala obrok standardnog sastava, koji se koristi na
farmi uz korišćenje vitaminsko mineralne predsmeše standardnog sastava koji se koristio. Druga ogledna grupa svinja je hranjena obrokom istog sastava kome
je ukomponovan premiks pojačan u vitaminima i mikroelementima (tab. 2).
Tab. 1.- Plan ogleda sa svinjama
u tovu
|
Grupa
|
1 kontrolna
|
2 ogledna
|
|
Premiks, običan
|
+
|
-
|
|
Premiks pojačan |
-
|
+
|
|
Svinje u tovu, 35 – 93 kg |
|
Sirovi protein, %*
|
16
|
16
|
|
Hrane/grlo/dan
|
po volji
|
po volji
|
*) – Korišćena hraniva u obrocima:
kukuruz, ječam, sojina sačma, suncokretova sačma, riblje brašno, mineralna
hraniva, so, L-lizin, aroma jabuka.
Tab. 2.- Koncentracije vitamina i mikroelemenata u premiksima u
eksperimentu
|
Grupa
|
1 kontrolna
|
2 ogledna
|
Vrsta premiksa
|
običan
|
Pojačan
|
|
|
|
Vitamina
A, i.j.
|
500.000
|
1,200.000
|
Vitamina
D3, i.j.
|
60.000
|
200.000
|
Vitamina
E, mg
|
1.250
|
5.000
|
Vitamina K3 , mg
|
200
|
300
|
Vitamina
B1, mg
|
220
|
200
|
Vitamina
B2, mg
|
300
|
600
|
Vitamina
B6, mg
|
245
|
300
|
Vitamina
B12, mg
|
2
|
3
|
Vitamina
C, mg
|
-
|
1000
|
Nikotinske
kiseline, mg
|
1.500
|
2.500
|
Biotina,
mg
|
10
|
15
|
Pantotenske
kiseline, mg
|
815
|
1.200
|
Folne
kiseline, mg
|
50
|
100
|
Holin
hlorida, mg
|
40.000
|
50.000
|
Gvožða,
mg
|
6.000
|
10.000
|
Bakra,
mg
|
3.000
|
2.000
|
Mangana,
mg
|
4.000
|
4.000
|
Cinka,
mg
|
8.000
|
12.500
|
Joda,
mg
|
75
|
90
|
Antioksidanta,
mg
|
10.000
|
10.000
|
Kobalta,
mg
|
20
|
50
|
Selena,
mg
|
10
|
10
|
Kao kriterijumi za procenu dobijenih rezultata su poslužili sledeći
pokazatelji: prosečan dnevni prirast, prosečna dnevna konzumacija hrane i
konverzija hrane po periodima tova kao i ekonomska opravdanost korišćenja
ispitivanih premiksa u
smešama.
Dobijeni rezultati u
ogledu
U ogledu je ispitivana
mogućnost uvoðenja premiksa pojačanog u vitaminima i mikroelementima u ishrani
svinja u tovu.
Svinje hranjene obrokom u kome je
ukomponovan premiks korišćen do tada na
farmi su su ostvarile prosečan dnevni prirast 678 grama, uz 2,31 kg konzumaciju
hrane i potrošnju hrane za 1 kg prirasta 3,43 kg.
Ishrana smešom sa premiksom sa
pojačanim koncentracijama vitamina i mikroelemenata je dovela do poboljšanja
brzine porasta za
prosečnih 54 g ili 4,58% (tab. 3). Životinje druge, ogledne grupe, su trošile za
0,09 kg ili 3,46% više hrane po hranidbenom danu, odnosno za 0,18 kg ili 5,25%
manje hrane za 1 kg ostvarenog telesnog prirasta u poreðenju sa pokazatelji9ma
ostvarenim na ishrani obrokom u kome je ukomponovan premiks uobičajenog sastava
koji je do tada bio korišćen na farmi.
Tab. 3.- Proizvodni rezultati kod svinja u tovu u ogledu
|
Grupa
|
1 kontrolna
|
2 ogledna
|
|
Vrsta premiksa |
običan |
pojačan |
Svinje u tovu
|
|
Prosečna telesna masa svinja, kg |
|
|
|
- na početku ogleda |
37,42
|
37,43
|
|
- na kraju ogleda |
89,63
|
93,74
|
|
Prosečan dnevni prirast, grama |
678
|
732
|
|
U odnosu na kontrolu, % |
-
|
+ 4,58 |
|
Porsečna dnevna konzumacija hrane, kg |
2,31 |
2,39 |
|
U odnosu na kontrolu, % |
-
|
+ 3,46 |
|
Konverzija hrane, kg |
3,43 |
3,25 |
|
U odnosu na kontrolu, % |
- |
+ 5,25 |
Ekonomska analiza korišćenja
premiksa sa povećanim koncentracijama vitamina i mikroelemenata u smeši (tab.
4) je pokazala se cena tog obroka povećava za 1,19% u
odnosu na smešu u koju je ukomponovan premiks korišćen na farmi. Meðutim,
obzirom da je ostvarena povoljnija konverzija kod eksperimentalne grupe na pojačanom
premiksu, cena prirasta svinja je niža
za 4,12% u poreðenju sa cenom kod kontrolne grupe životinja.
Tab. 4.- Ekonomska analiza korišćenja pojačanog premiksa kod
svinja u tovu
|
Grupa
|
1 kontrolna
|
2 ogledna
|
Vrsta premiksa
|
običan
|
pojačan
|
Svinje u tovu
|
|
Cena smeše, %
|
100,00
|
101,19
|
Konverzija hrane, %
|
100,00
|
94,75
|
Cena prirasta svinja, %
|
100,00
|
95,88
|
U odnosu na kontrolu, %
|
-
|
+ 4,12
|
Zaključci
U ispitivanjima efekata korišćenja
premiksa sa povećanim koncentracijama vitamina
(preporuke Rhone – Poulenc – Adisseo) i
mikroelemenata u poreðenju sa premiksom koji je bio do tada korišćen na farmi u
ishrani svinja u tovu, pokazalo se da je uvoðenje ispitivane vitaminsko
mineralne predsmeše iskazalo pozitivne efekte izražene:
-
Boljim prirastom za 4,58%,
-
Većom konzumacijom hrane za
3,46%
-
Povoljnijom konverzijom hrane
za 5,25%
-
Ishrana svinja u tovu smešom sa
ispitivanim premiksom, pojačane koncentracije, povećala je cenu smeše u proseku
za 1,19%, ali je smanjila cenu prirasta za 4,12% u poreðenju sa dotada
korišćenim premiksom na farmi.
U celini
dobijeni rezultati su pokazali da, ukoliko su životinje odgovarajućeg genetskog potencijala, preporučuje se korišćenje premiksa sa povećanim
koncentracijama vitamina i mikroelemenata u ishrani svinja u tovu.