Dušica Mirković,
apsolvent Poljoprivrednog Fakulteta, Zemun
KAKO SPREČITI STRES KOD ŽIVOTINJA ?
Savremeno stočarstvo
Uzajamni odnos životinja i sredine je kompleksne prirode. Može se reći da je to neodvojiva celina. Sredina koja okružuje životinje i njeni optimalni kvaliteti utiču na bitne organe životinja i njihove funkcije. Sposobnost prilagođavanja je jedna od najznačajnijih osobina životinja – to je, u stvari, život. Kada bića izgube sposobnost prilagođavanja – nastupa smrt.
Osnovni zahtev koji se postavlja savremenoj stočarskoj proizvodnji je rentabilnost zapata životinja. To se postiže uštedom radne snage (pomoću mehanizacije tehnoloških faza proizvodnje) i intenzivnom selekcijom visokoproizvodnih životinja. Takođe, sprovodi se i ograničena ishrana i poboljšavaju se smeštajni kapaciteti. Intenziviranjem proizvodnje i prelaskom na masovno uzgajanje životinja nastali su ogromni zapati sa visokoproduktivnim rasama, velikom koncentracijom životinja u stajama i povećanom upotrebom mehanizacije i, tehnike uopšte. Proces prilagođavanja organizama zahteva utrošak energije. Životinje poseduju tzv. površinsku energiju čijim korisćenjem se neutrališu štetni uticaji na organizam ili te posledice nisu vidljive. Ukoliko se troši tzv. unutrašnja energija posledice mogu biti drastične po organizam, jer dolazi do smanjenja energije sa posledičnim poremećajem homeostaze organizma.
Intenziviranjem proizvodnje i prelaskom na masovno držanje životinja nastaju problemi koji se ogledaju u velikoj koncentraciji životinja u stajama, intenzivnom stajskom držanju, povećanoj upotrebi mehanizacije i tehnike uopšte i u držanju visoko produktivnih rasa. Svinje su domaće životinje koje u najvećoj meri reaguju na stres. Razlozi za stres se mogu pronaći u velikom broju raznovrsnih činilaca. Pre svih, treba istaći vrstu i rasu domaćih životinja, genetske činioce i celokupno stanje organizma. Ukoliko se pokaže normalan adaptivni odgovor na životne uslove moguće je smanjiti stresore.
Stres kod životinja
Fiziološka stanja organizma kojima su svinje preindisponirane za nastajanje stresa su: porođaj, rođenje, estrus, puerprijum, visoki graviditet i dr.
Najčešći stresori u intenzivnoj svinjarskoj proizvodnji (nezavisno od njihove prirode) su: socijalni, nutritivni, emocionalni; zatim prenatrpanost, nagle promene mikroklimatskih uslova i dr. Najčešći postupci gajenja koji mogu biti stresori su: sečenje zuba i repa prasadi, intramuskularne injekcije, odbijanje prasadi, premeštanje i prevoz, obeležavanje, merenje i dr.
U tehnološke faktore preventive stresa ubraja se, najčešće, izgradnja farme ili kompleksa sa maksimalnom optimizacijom uslova života, čime se stvaraju povoljni uslovi za životinje. Značajan momenat pri tom je i biotehnološka ekspertiza objekata, opreme, kompleksa mašina, smeštaja i tehnologije držanja u odnosu na obrasce ponašanja životinja. Glavne mere za sprečavanje delovanja stresora na farmama su, u stvari, zooveterinarske mere, nega životinja, obezbeđenje optimalnih uslova smeštaja, kvalitativno i kvantitativno izbalansirana ishrana, stvaranje optimalnog mikroklimata, sprovođenje tehnoloških operacija koje potpuno isključuju ili smanjuju uznemiravanje životinja, strogo poštovanje režima ishrane, napajanja, premeštanja i odmora životinja.
Najbolji put za eliminisanje stresora u stočarskoj proizvodnji je uspostavljanje i održavanje optimalnih uslova smeštaja, ishrane, držanja nege i iskorišćavanja domaćih životinja. Da bi se životinjama stvorili optimalni životni uslovi neophodno je potpuno sagledavanje njihovih bioekoloških potreba. Danas se modernoj, intenzivnoj proizvodnji uglavnom zamera ograničenje nekih potreba organizma životinja, naročito ograničenosti u kretanju, korišćenju pašnjaka i mogućnosti seksualnih kontakata. Gajenje životinja u modernim sistemima držanja u odnosu na njihove bioekološke potrebe ima veliki uticaj na stres. U prvom redu, životinje su lišene kretanja čime je smanjen "tonus" svih organskih sistema u njihovom organizmu.
Na drugom mestu se razmatra i nedovoljno delovanje sunčeve svetlosti i drugih povoljnih klimatskih i atmosferskih faktora na organizam životinja u intenzivnoj proizvodnji. Ovi faktori, u suštini, efikasno deluju na povećanje opšte otpornosti organizma životinja.
Životinje su često lišene ishrane svežim biljkama koje u procentualnom odnosu pojedinih sastojaka predstavljaju veoma izbalansiranu ishranu. Sveže biljke sadrže (u određenom odnosu) energetske, gradivne, zaštitne i lekovite supstance koje zadovoljavaju osnovne i proizvodne potrebe životinja. Prilikom prerade biljaka gube se pojedini vitamini, smanjuje se proteinska i energetska vrednost hraniva, razgrađuju se pojedini aktivni lekoviti principi, što ukupno doprinosi pothranjenosti organizma domaćih životinja. Dehidracija organizma je, takodje, čest problem (što se u prirodi retko dešava), jer je na pašnjacima nesmetano uzimanje vode. Izvori vode, takođe, imaju veliki značaj.
U suštini, može se reći da stres prati razvoj svih živih bića – od momenta nastajanja do njihove smrti. U stresnoj reakciji organizma učestvuju svi organski sistemi. Zbog toga se sve funkcije organizma, prvenstveno centralnog nervnog sistema, žlezda sa unutrašnjim lučenjem, metaboličkih i imunoloških funkcija moraju posmatrati integralno na nivou molekula. Opstanak živih bića, bez obzira na njihove složenosti (kao što je već istaknuto) zasniva se na čitavom nizu biohemijskih promena i zavisi od dinamičke ravnoteže ovih promena povezanih u brojne metaboličke procese u njihovom organizmu.
Korišćenje probiotika za smanjenje stresa
Da bi se izbeglo negativno delovanje stresnih stanja organizama na produktivnost životinja, u intenzivnoj proizvodnji se koriste prirodni promotori porasta koji predstavljaju neophodan faktor i uslov buduće visoke proizvodnje domaćih životinja. Prednosti kultura kvasaca nad tradicionalnim antibiotičkim promotorima porasta su sledeće:
1) ne zahtevaju vreme za izlučivanje iz organizma životinje
2) nemaju rezidualni efekat i
3) ne dovode do mutacija mikroorganizama.
Jedan od najviše korišćenih proizvoda na bazi kulture visokofermentirajućeg kvasca Saccharomyces cerevisiae je Yeasture. Lacture i CenMos – proizvodi firme Cenzone Tech - Europe, Ltd., predstavljaju osušenu, veoma vitalnu živu kulturu kvasca, čijom upotrebom se pozitivno deluje na zdravlje životinja i njihove proizvodne performanse.
Yeasture, Lacture i CenMos sadrže, takođe, i Lactobacillus acidophilus, Streptococcus faecium i Bacillus subtilis koji povećavaju proizvodne performanse životinja i, samim tim, redukuju stres životinja izazvan toplotom, hladnoćom, transportom i različitim oboljenjima životinja.
Dušica Mirković,
apsolvent Poljoprivrednog Fakulteta, Zemun
*** pogledajte skenirane strane ***